Neurologija 2018-03-14T15:32:30+00:00

NEUROLOGIJA

dr. sc. Petra Bago Rožanković, dr. med. – specijalist neurolog

ŽIVOTOPIS. Završila je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2003. godine. Specijalistički ispit iz neurologije položila je 2010. godine. Znanstveni poslijediplomski doktorski studij iz područja biomedicine i zdravstva završila je akademske godine 2010/11. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kada je stekla titulu doktora znanosti. Uže područje interesa i rada su joj poremećaji pokreta. U tom smislu, educirala se o liječenju uznapredovale Parkinsonove bolesti (uključujući liječenje duodopa i apomorfinskom pumpom te dubokom moždanom stimulacinom) te dijagnosticiranju i liječenju ostalih poremećaja pokreta na međunarodnim tečajevima i dodatno na Neurološkoj klinici u Ljubljani i u Queen Square Hospital u Londonu. Završila je više međunarodnih tečajeva o primjeni botulinum toxina kod fokalnih distonija. Članica je Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog neurološkog društva. Aktivno je sudjelovala u više znanstvenih istraživanja te objavila više znanstvenih i stručnih radova u stručnim časopisima.

Neurologija je grana medicine koja se bavi poremećajima živčanog sustava.
Neurolog je liječnik koji je specijaliziran za dijagnosticiranje i liječenje bolesti mozga, kralježnične moždine, perifernih živaca i mišića. Najčešće neurološke bolesti su: moždani udar, tumori živčanog sustava, multipla skleroza i druge autoimune bolesti živčanog sustava, epilepsija, demencije, glavobolje, poremećaji pokreta i neuromišićne bolesti.
Specijalistički neurološki pregled 295,00
Kontrolni specijalistički neurološki pregled 190,00
Procjena kliničkog stanja poremećaja pokreta (uključujući specifične skale – motorički i nemotorički simptomi Parkinsonove bolesti, kognitivno testiranje, poremećaj spavanja, stupanj težine distonije…) 480,00
Dijagnostička obrada, liječenje i praćenje poremećaja pokreta 650.00
Color doppler karotidnih i vertebralnih arterija 350.00
Liječenje fokalnih distonija (blefarospazam, cervikalna distonija) i hemifacijalnog spazma primjenom botulinum toxina 1300.00
Neurološki poremećaji su raznoliki s pridruženim brojnim, katkad zbunjujućim simptomima, koji pojedincu otežavaju procjenu važnosti odlaska na neurološki pregled. Ipak, potrebno je što prije potražiti pomoć jer neurološke bolesti mogu znatno utjecati na funkciju mozga, kralježnične moždine, živaca i mišića.

Simptomi koji sugeriraju nužnost posjete i konzultacije neurologa su:

Glavobolja: novonastala, povećane učestalosti, ograničavajuća u svakodnevnom životu, jačeg intenziteta, povezana s drugim simptomima, neke su od karakteristika koje zahtjevaju neurološku obradu te planiranje daljnjeg liječenja.

Kronična bol: najčešće se javlja u području vratnog i donjeg dijela kralježnice, ponekad s pridruženim drugim simptomima (mišićna slabost, ispad osjeta, smetnje mokrenja i stolice).

Vrtoglavica i nestabilnost: uključuju osjećaj rotacije prostora ili pojedinca u prostoru, te nesigurnost i zanošenje pri stajanju i hodu.

Motorička slabost: označava slabost pojedinog ili skupine mišića zbog čega je nemoguće ili otežano izvoditi neke radnje (npr. podizanje nekog predmeta, uspinjanje uz stepenice, ispadanje stvari iz ruke…).

Poremećaj osjeta: gubitak ili smanjen intenzitet osjeta, moguće senzacije trnaca, mravinjanja u dijelu tijela simptomi su koji zahtjevaju neurološku evaluaciju.

Poremećaji pokreta: obuhvaćaju simptome poput usporenosti izvođenja kretnji (npr. usporen hoda sitnijim koracima uz oskudne sukretnje rukama, sporost kretnji ruku i nogu, smanjena mimika lica), ukočenosti udova (izražava se pri pokušaju pokretanja udova), te različite nevoljne kretnje poput tremora (najčešće glave i ruku, moguće u mirovanju ili aktivnosti, npr. pri prinošenju žlice ustima) ili drugih poremećaja koji se mogu očitovati nevoljnim izvijanjem tijela ili dijela tijela.

Smetnje vida: ukoliko se javlja iznenadni gubitak vida, osobito dijela vidnog polja (vanjskih dijelova ili jedne strane vidnog polja), dvoslike, potreban je pregled i mišljenje neurologa.

Epileptički napadaj: kriza svijesti uz konvulzije, ali i povremene kratkotrajne odsutnosti uz gubitak sposobnosti nastavka dotadašnje radnje koje često primjeti samo okolina, kratkotrajni ispad osjetne, motoričke funkcije, govora ili neke psihičke senzacije, s ili uz gubitak svijesti mogu biti klinička slika epileptičkog napadaja što zahtjeva neurološku obradu.

Kognitivne smetnje: smetnje pamćenja, često uz poremećaj pažnje, ponašanja, govora, konfuziju pogotovo uz progresivno pogoršanje zahtjevaju detaljniju obradu.