Klinički test, kolposkopija, Papa test i patohistološka analiza ne dokazuju prisustvo virusa u stanicama.

Klasične metode za dokazivanje virusa nisu prikladne za HPV jer nije moguć uzgoj ovih virusa u staničnoj kulturi.

HPV infekcija se može dokazati samo uz pomoć DNK testova.
Danas u svijetu postoje samo dva registrirana dijagnostička testa za otkrivanje infekcije HPV virusom. Oba testa registrirana su samo za primjenu kod žena i to na brisu cerviksa (grlića matrnice). Nema dijagnostičkih testova za HPV infekciju kod muškaraca.

Hibriduzacijski DNK test (Digene HC II) osjetljivost 88 – 89 %
Amplifikacijski (PCR) DNK test (Roche AMPLICOR HPV) osjetljivost 96 – 97 %

Oba dijagnostička testa su grupno specifični testovi. To znači da otkrivaju bilo koji iz skupine od 12 (Digene), odnosno 13 (Roche) HPV genotipova visokog rizika.

U istraživačkim laboratorijima koriste se tzv. "kućni testovi" koji se zasnivaju na PCR tehnologiji, ali nisu dijagnostički testovi čiju su upotrebu odobrila nadležna državna tijela (slično kao kod odobravanja lijekova).

To znači da je njihova upotreba dozvoljena samo u svrhu znanstvenih istraživanja, ali ne i u dijagnostici. Rezultati tih testova ne bi se smjeli izdavati kao nalaz niti naplaćivati kao dijagnostički test. Oni su često genotip specifični, odnosno otkrivaju tek nekolicinu najčešćih genotipova visokog rizika te oko polovica infekcija HPV virusima visokog rizika koje su uzrokovane ostalim, rjeđe zastupljenim genotipovima ostaje neotkrivena. Zbog toga ovi testovi nisu pouzdani za širu dijagnostičku primjenu.

Roche AMPLICOR HPV test

Radi se o prvom dijagnostičkom PCR testu u svijetu čije je primjena počela u SAD u siječnju 2004., u EU se primjenjuje od travnja 2004., a u Hrvatskoj u Poliklinici Moderna dijagnostika u Zagrebu primjenjujemo ga od rujna 2004. godine. Ovaj test otkriva 13 HPV genotipova visokog rizika (16, 18, 31, 33, 35, 39, 45, 51, 52, 56, 58, 59 i 68) u brisu grlića maternice (cerviksa). Primjena HPV PCR testa zbog njegove visoke osjetljivosti (96 – 97 %) može značajno poboljšati rano otkrivanje žena koje imaju rizik od razvitka raka grlića maternice. Osjetljivost Papa testa u otkrivanju staničnih abnormalnosti koje prethode nastanku raka grlića maternice iznosi najviše 80 %. To znači da svaka peta žena koja ima takve promjene na stanicama ostane neotkrivena, odnosno dobije lažno negativan nalaz Papa testa. Pored toga, kod blažih staničnih abnormalnosti u Papa testu (CIN I i CIN II) nije moguće na temelju izgleda stanica procijeniti da li se radi o početnom karcinomu ili o dobroćudnim promjenama. Prisustvo HPV virusa visokog rizika u takvim stanicama upućuje na početak razvitka karcinoma.

(Izvori: US Center for Disease Control and Prevention; Medicus 2003. vol.12 br. 2)